EASD 2026 u Milanu – novi lijekovi, umjetna inteligencija i personalizirani pristup mijenjaju dijabetologiju

---

 

Milano je od 28. rujna do 2. listopada 2026. bio domaćin 62. godišnjeg kongresa EASD-a (European Association for the Study of Diabetes), jednog od najvažnijih svjetskih okupljanja stručnjaka iz područja dijabetologije koji je ove godine okupio oko 15000 liječnika, istraživača i drugih zdravstvenih djelatnika iz cijeloga svijeta, a brojne prezentacije i rasprave pokazale su koliko se brzo mijenjaju mogućnosti prevencije, dijagnostike i liječenja šećerne bolesti. Već sam pogled na teme predavanja i velik broj sudionika pokazao je koliko je područje dijabetologije postalo široko i multidisciplinarno. Uz brojne znanstvene sesije, posebnu atmosferu stvarao je veliki izložbeni prostor s prezentacijama novih lijekova, uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze, sustava za automatiziranu isporuku inzulina i drugih digitalnih tehnologija. Kongres je pritom jasno pokazao da suvremeno liječenje šećerne bolesti više nije usmjereno samo na snižavanje glukoze, nego sve više na smanjenje ukupnog kardiovaskularnog, bubrežnog i metaboličkog rizika.

 

Jedna od najzastupljenijih tema bile su nove generacije lijekova za liječenje pretilosti i šećerne bolesti tipa 2. Posebnu pozornost privukli su novi inkretinski lijekovi i kombinacije različitih hormonskih mehanizama. Među njima se ističu tirzepatid i semaglutid kao i retatrutid, trostruki agonist receptora GIP-a, GLP-1 i glukagona koji je još u fazi kliničkih istraživanja. Rezultati studija s ovim lijekovima pokazali su značajno smanjenje tjelesne mase i poboljšanje glikemijske kontrole u osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću i tipom 2 šećerne bolesti, smanjenje sadržaja masti u jetri, očuvanje bubrežne funkcije kao i poboljšanje ostalih faktora rizika kardiovaskularnih bolesti. Ovakvi rezultati dodatno potvrđuju da se farmakoterapija šećerne bolesti usmjerava prema lijekovima koji istodobno djeluju na više patofizioloških mehanizama. Sve je jasnije da će izbor terapije u budućnosti biti još individualiziraniji, uz istodobno uzimanje u obzir glikemije, tjelesne mase, kardiovaskularnog i bubrežnog rizika, masne jetre te drugih metaboličkih čimbenika.

 

Jedna od tema koja je posebno obilježila ovogodišnji EASD bila je umjetna inteligencija. Po prvi put održana je posebna radionica „Artificial Intelligence in Diabetes Care: From Foundations to Clinical Practice“, posvećena primjeni prediktivne, generativne i agentne umjetne inteligencije u dijabetologiji. Raspravljalo se o mogućnostima korištenja umjetne inteligencije u analizi podataka kontinuiranog mjerenja glukoze, automatiziranoj isporuci inzulina, predviđanju metaboličkih događaja i podršci kliničkom odlučivanju. Predstavljeni su podaci o mogućnosti korištenja analize glasa za procjenu rizika razvoja šećerne bolesti tipa 2. Iako su takvi pristupi još uvijek u fazi istraživanja i zahtijevaju dodatnu kliničku validaciju, oni pokazuju koliko se tradicionalni koncepti probira mijenjaju pod utjecajem digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije. Istodobno je naglašeno da razvoj umjetne inteligencije mora biti praćen odgovarajućim regulatornim i etičkim okvirima. Pitanja privatnosti zdravstvenih podataka, mogućih pristranosti algoritama, transparentnosti modela i zadržavanja liječnika kao ključnog donositelja odluka postaju sve važnija. Umjetnu inteligenciju stoga ne treba promatrati kao zamjenu za liječnika, nego kao alat koji može pomoći u obradi velikih količina podataka i omogućiti precizniju i pravodobniju odluku o kliničkoj intervenciji.

 

Važan dio kongresa bio je posvećen i tipu 1 šećerne bolesti. Posebno se raspravljalo o genetskoj procjeni rizika, terapijama temeljenima na stanicama dobivenima iz matičnih stanica te antigen-specifičnim imunoterapijama. Ovi pristupi otvaraju mogućnost da se u budućnosti nećemo baviti samo posljedicama gubitka funkcije beta-stanica, nego pokušati intervenirati ranije u procesu razvoja bolesti. Velika pozornost posvećena je senzorima za kontinuirano mjerenje glukoze i digitalne tehnologije. Njihova primjena više nije ograničena na osobe na intenziviranoj inzulinskoj terapiji, nego sve više ulazi u širi spektar liječenja osoba sa šećernom bolešću. EASD 2026 u Milanu ostavio je snažan dojam zbog širine i brzine razvoja suvremene dijabetologije. Novi lijekovi, digitalne tehnologije, kontinuirano praćenje glukoze, umjetna inteligencija, stanične terapije i precizna medicina više nisu zasebna područja, već se sve više povezuju. Budućnost dijabetologije stoga neće biti određena samo jednim novim lijekom ili tehnologijom, već sposobnošću objedinjavanja različitih alata u individualiziran pristup svakom bolesniku.

Kongres u Milanu još je jednom potvrdio da je cilj suvremene dijabetologije mnogo širi od postizanja dobre glikemijske kontrole. Naglasak se sve više stavlja na prevenciju bolesti, očuvanje funkcije organa, smanjenje kardiovaskularnog i bubrežnog rizika te poboljšanje dugoročnih ishoda i kvalitete života. Upravo u tom spoju novih terapija, digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije možemo prepoznati smjer u kojem će se dijabetologija razvijati tijekom sljedećih godina.

 

 

Autor: izv. prof. dr. sc. Tomislav Bulum, dr.med., specijalist interne medicine, uže specijalizacije endokrinologija i dijabetologija