U Konvencijskom centru Šibenik od 9. do 12. travnja 2026. godine održani su 98. Dani dijabetologa, tradicionalni nacionalni simpozij u organizaciji Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma pri Hrvatskom liječničkom zboru.

Ovaj skup središnje je okupljanje hrvatske dijabetološke struke, a ove godine prijavljeno je oko 420 sudionika – specijalista i specijalizanata endokrinologije i dijabetologije, uz doprinos ostalih kolega internista, liječnika obiteljske medicine, farmaceuta i predstavnika srodnih struka.

U radu i raspravama su sudjelovali i predstavnici udruga pacijenata oboljelih od dijabetesa u Hrvatskoj, čime je dodatno naglašena važnost partnerskog pristupa u skrbi za oboljele od šećerne bolesti.

Skup je prigodnim obraćanjem otvorio predsjednik Društva, izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić; a nakon pozdrava prof. dr. sc. Renate Pecotić, dekanice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i dr. Marija Jurina, ispred domaćih, šibenskih “dijabetoloških snaga” te kratkih obraćanja potpredsjednika HDDBM-a, izv. prof. dr. sc. Mira Bakule i izv. prof. dr. sc. Silvije Canecki-Varžić, skup je pozdravio gradonačelnik Šibenika, ujedno kolega, dr. Željko Burić, čime je i institucionalno potvrđen značaj ove manifestacije.

Otvaranje 98. Dana dijabetologa u prepunoj dvorani Konvencijskog centra Šibenik izvođenjem himne i nekoliko skladbi sa svog repertoara uveličao je Zbor splitskih liječnika pjevača.

Program skupa bio je prvenstveno usmjeren na suvremene izazove u modernoj dijabetologiji, ali i na konkretne pristupe koji već danas mijenjaju ishode liječenja oboljelih od šećerne bolesti: od ranih intervencija i optimizacije praćenja glukoregulacije i ostalih metaboličkih čimbenika do uloge naprednih tehnologija, multidisciplinarne suradnje i razvoja novih nacionalnih smjernica. U središtu brojnih rasprava bile su poruke o personalizaciji terapije te sve značajnijoj ulozi umjetne inteligencije u budućim modelima odlučivanja u kliničkoj praksi.

U sklopu simpozija održane su brojne sekcije i radionice koje su stavile naglasak na bitne odrednice u skrbi za oboljele od šećerne bolesti: ranu intervenciju i mogućnost promjene prirodnog tijeka šećerne bolesti, pravovremeno prepoznavanje rizičnih skupina i prilagodba terapije s jasnim dugoročnim ciljevima: ne samo kontrolom glikemije, nego i prevencijom komplikacija te unaprjeđenjem cjelokupne kvalitete života.

U tom kontekstu istaknuta je važnost suradnje dijabetologa, internista drugih struka, obiteljskih liječnika, ljekarnika i samih pacijenata, kako bi skrb bila pravovremena, integrirana, sveobuhvatna, kontinuirana i učinkovita.

U programu su se kroz različite teme obradili i moderni alati u kliničkoj praksi, od uređaja za kontinuirano praćenje glukoze i uređaja koji pomažu u prilagodbi terapije do razmatranja uloge inzulinskih pumpi i kriterija za njihovu primjenu. Posebno je bio zanimljiv blok o umjetnoj inteligenciji, uz poruku da buduća skrb mora biti sigurna, utemeljena na znanstvenim dokazima i vođena stvarnim potrebama oboljelih od šećerne bolesti.

Posebnu pozornost i mjesto u četverodnevnom programu Upravni odbor Društva usmjerio je ka predstavljanju nacrta novih nacionalnih smjernica za liječenje šećerne bolesti, što potvrđuje stratešku ulogu Društva u razvoju standarda liječenja. Ova tema otvara put sustavnom pristupu ažuriranja preporuka utemeljenih na dokazima i prilagođenih potrebama i specifičnostima hrvatskog zdravstvenog sustava.

U sklopu Dana dijabetologa, po prvi put održan je pub kviz s iznimnim odazivom, čime je dodatno potaknuta opuštena razmjena znanja i kolegijalna povezanost. Ovim putem još jednom čestitamo najboljim ekipama!

Tijekom održavanja 98. Dana dijabetologa održan je i 48. simpozij Društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS), u sklopu kojeg je provedena i javnozdravstvena akcija mjerenja arterijskog tlaka i glukoze u krvi. Time je naglašena uloga medicinskih sestara i tehničara u poboljšanju ishoda za oboljele od šećerne bolesti, ali i sama društvena dimenzija događaja i važnost prevencije i ranog prepoznavanja rizičnih stanja.

Na kraju, 98. Dani dijabetologa potvrdili su smjer u kojem se hrvatska dijabetologija razvija u nadolazećim godinama:

– personalizirani pristup u suvremenoj skrbi

– uloga modernih alata za mjerenja glukoze i kontinuiranu isporuku inzulina u svrhu postizanja boljih kliničkih ishoda

– korištenje umjetne inteligencije u unaprjeđenju različitih segmenata skrbi o oboljelima od šećerne bolesti

– argumentirana rasprava različitih specijalnosti radi unaprjeđenja cjelokupne skrbi za oboljele od šećerne bolesti